issa
U Rwanda ntiruzapfa kabiri: P. Kagame yahaye gasopo abahembera Jenoside

U Rwanda ntiruzapfa kabiri: P. Kagame yahaye gasopo abahembera Jenoside

Apr 7, 2026 - 18:29
 0

Perezida wa Repubulika y’u Rwanda, Paul Kagame, yatangaje ko Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu 1994 itazongera kubaho ukundi, ashimangira ko Abanyarwanda biyemeje kurinda igihugu cyabo no kubaho mu mutekano n’icyubahiro.


Yabigarutseho kuri uyu wa 7 Mata 2026, ubwo yatangizaga ku mugaragaro ibikorwa byo kwibuka ku nshuro ya 32 Jenoside yakorewe Abatutsi, igikorwa ngarukamwaka cyibutsa isi amateka mabi igihugu cyanyuzemo n’amasomo akomeye yavuyemo.

Guhakana amateka no kuyagoreka ntibizashoboka

Perezida Kagame yavuze ko hari abakomeje kugoreka amateka y’u Rwanda, cyane cyane abari hanze yarwo, bagamije kuyahindura uko babyifuza. Yashimangiye ko ibyo bidashoboka kuko ukuri ku mateka y’u Rwanda kudashobora guhindurwa n’inyungu z’abo bantu.

Ati: “Hari abagerageza kugoreka amateka yacu, ariko bafite ikibazo gikomeye niba batekereza ko abantu bazemera kuyahindura.”

“U Rwanda ntiruzapfa kabiri”

Mu butumwa bwe bukomeye, Kagame yagaragaje ko Jenoside yasize isomo rikomeye ritazibagirana, kandi ko nta Munyarwanda uzongera kwicwa nk’uko byagenze mu 1994.

Yagize ati: “Ntushobora kwica umuntu kabiri. Nugerageza kubikora, uwo muntu azakwica mbere. U Rwanda ntiruzapfa kabiri.”

Yakomeje asobanura ko Abanyarwanda bose, baba abakuru cyangwa urubyiruko, bafite ubushake n’ubushobozi bwo kwirinda no kurinda igihugu cyabo.

Ubumwe bw’Abanyarwanda ni wo musingi w’iterambere

Perezida Kagame yashimangiye ko u Rwanda rwubakiye ku bumwe bw’Abanyarwanda, bukaba ari bwo nkingi ikomeye ituma igihugu gikomeza gutera imbere no kubaho mu mahoro.

Ati: “Igituma u Rwanda ruhagaze uyu munsi ni ubumwe bw’Abanyarwanda n’icyizere cy’uko dufite uburenganzira bwo kubaho mu mutekano n’icyubahiro.”

Yanavuze ko u Rwanda rwifuza ubufatanye n’ibindi bihugu mu kurwanya ibikorwa by’ubutagondwa, aho guhanwa kubera kwirwanaho.

Perezida Kagame yagarutse ku cyemezo cyafashwe n’Abanyarwanda nyuma ya Jenoside cyo kongera kubaka igihugu no kwanga burundu politiki zishingiye ku macakubiri.

Yagaragaje ko nubwo hari ibikorwa n’imigambi ivugwa mu karere, harimo n’ibihuza abantu baturuka mu bihugu bitandukanye, ibyo byose nta ngaruka byagira ku mutekano w’u Rwanda.

Ati: “Jenoside ntishobora kongera kubaho hano. N’ayo majwi mwumva hirya no hino, ntacyo azageraho.”

Icyizere ku hazaza h’u Rwanda na Afurika

Mu gusoza ubutumwa bwe, Perezida Kagame yavuze ko Abanyarwanda bafite inshingano zo guha ejo hazaza heza abazabakomokaho, igihugu gifite umutekano, ubumwe n’icyizere, ndetse na Afurika ihamye kandi yigenga.

Yashimangiye ko Abanyarwanda bose, bato n’abakuru, bahuje icyerekezo cyo kurinda ibyagezweho no gukomeza kubaka igihugu kidashobora gusubira inyuma mu mateka mabi ya Jenoside.

U Rwanda ntiruzapfa kabiri: P. Kagame yahaye gasopo abahembera Jenoside

Apr 7, 2026 - 18:29
 0
U Rwanda ntiruzapfa kabiri: P. Kagame yahaye gasopo abahembera Jenoside

Perezida wa Repubulika y’u Rwanda, Paul Kagame, yatangaje ko Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu 1994 itazongera kubaho ukundi, ashimangira ko Abanyarwanda biyemeje kurinda igihugu cyabo no kubaho mu mutekano n’icyubahiro.


Yabigarutseho kuri uyu wa 7 Mata 2026, ubwo yatangizaga ku mugaragaro ibikorwa byo kwibuka ku nshuro ya 32 Jenoside yakorewe Abatutsi, igikorwa ngarukamwaka cyibutsa isi amateka mabi igihugu cyanyuzemo n’amasomo akomeye yavuyemo.

Guhakana amateka no kuyagoreka ntibizashoboka

Perezida Kagame yavuze ko hari abakomeje kugoreka amateka y’u Rwanda, cyane cyane abari hanze yarwo, bagamije kuyahindura uko babyifuza. Yashimangiye ko ibyo bidashoboka kuko ukuri ku mateka y’u Rwanda kudashobora guhindurwa n’inyungu z’abo bantu.

Ati: “Hari abagerageza kugoreka amateka yacu, ariko bafite ikibazo gikomeye niba batekereza ko abantu bazemera kuyahindura.”

“U Rwanda ntiruzapfa kabiri”

Mu butumwa bwe bukomeye, Kagame yagaragaje ko Jenoside yasize isomo rikomeye ritazibagirana, kandi ko nta Munyarwanda uzongera kwicwa nk’uko byagenze mu 1994.

Yagize ati: “Ntushobora kwica umuntu kabiri. Nugerageza kubikora, uwo muntu azakwica mbere. U Rwanda ntiruzapfa kabiri.”

Yakomeje asobanura ko Abanyarwanda bose, baba abakuru cyangwa urubyiruko, bafite ubushake n’ubushobozi bwo kwirinda no kurinda igihugu cyabo.

Ubumwe bw’Abanyarwanda ni wo musingi w’iterambere

Perezida Kagame yashimangiye ko u Rwanda rwubakiye ku bumwe bw’Abanyarwanda, bukaba ari bwo nkingi ikomeye ituma igihugu gikomeza gutera imbere no kubaho mu mahoro.

Ati: “Igituma u Rwanda ruhagaze uyu munsi ni ubumwe bw’Abanyarwanda n’icyizere cy’uko dufite uburenganzira bwo kubaho mu mutekano n’icyubahiro.”

Yanavuze ko u Rwanda rwifuza ubufatanye n’ibindi bihugu mu kurwanya ibikorwa by’ubutagondwa, aho guhanwa kubera kwirwanaho.

Perezida Kagame yagarutse ku cyemezo cyafashwe n’Abanyarwanda nyuma ya Jenoside cyo kongera kubaka igihugu no kwanga burundu politiki zishingiye ku macakubiri.

Yagaragaje ko nubwo hari ibikorwa n’imigambi ivugwa mu karere, harimo n’ibihuza abantu baturuka mu bihugu bitandukanye, ibyo byose nta ngaruka byagira ku mutekano w’u Rwanda.

Ati: “Jenoside ntishobora kongera kubaho hano. N’ayo majwi mwumva hirya no hino, ntacyo azageraho.”

Icyizere ku hazaza h’u Rwanda na Afurika

Mu gusoza ubutumwa bwe, Perezida Kagame yavuze ko Abanyarwanda bafite inshingano zo guha ejo hazaza heza abazabakomokaho, igihugu gifite umutekano, ubumwe n’icyizere, ndetse na Afurika ihamye kandi yigenga.

Yashimangiye ko Abanyarwanda bose, bato n’abakuru, bahuje icyerekezo cyo kurinda ibyagezweho no gukomeza kubaka igihugu kidashobora gusubira inyuma mu mateka mabi ya Jenoside.