issa
Minisiteri y'Ubuzima yagaragaje ko icyuho mu mishinga yaterwaga inkunga na USAID kiri gushakirwa umuti

Minisiteri y'Ubuzima yagaragaje ko icyuho mu mishinga yaterwaga inkunga na USAID kiri gushakirwa umuti

Mar 3, 2025 - 11:37
 0

Leta iri gufata ingamba zo gukemura ibibazo by’ingengo y’imari mu rwego rw’ubuzima byatewe no guhagarikwa kw’inkunga ya USAID, bikaba byaragize ingaruka ku mishinga n’ibikorwa bitandukanye bijyanye n’ubuzima rusange.


Mu kwezi kwa Gashyantare, hashize iminsi mike Donald Trump atorewe kuyobora Leta Zunze Ubumwe za Amerika, yatangaje ihagarikwa ry’agateganyo ry’ubufasha bwose mpuzamahanga nk’igice cy’ingamba ze za “America First”, icyemezo cyatumye ibikorwa byinshi bifitanye isano na USAID bihagarara mu bihugu bitandukanye.

Mu rwego rw’ubuzima, urugero ni uko ubutegetsi bwa Leta Zunze Ubumwe za Amerika bwirinze guhagarika gusa Gahunda yihutirwa y’Umukuru w’Igihugu cya Amerika yo kurwanya SIDA (PEPFAR), ari na yo gahunda iyoboye isi mu kurwanya virusi itera SIDA, ifasha abarenga miliyoni 20 bayirwaye.

 

Nk’uko Minisitiri w’Ubuzima, Dr. Sabin Nsanzimana yabitangaje, ihagarikwa ry’inkunga ryagize ingaruka ku bice bitandukanye by’ubuzima, harimo ubuzima bw’ababyeyi n’abana, kurwanya malariya, gukomeza kunoza imikorere y’inzego z’ubuzima, ndetse n’amahugurwa y’abiga ibijyanye n’ubuvuzi, barimo abaforomo n’ababyaza, bijyanye na gahunda ya 4x4 yatangijwe mu 2023 igamije kwikuba kane umubare w’abakozi b’ubuzima mu Rwanda mu gihe cy’imyaka ine iri imbere. 

Kuri iki Cyumweru, tariki ya 2 Werurwe, Dr. Nsanzimana yavuze ko iri hagarikwa ry’inkunga ryateje icyuho gikomeye ariko yemeza ko Minisiteri y’Ubuzima imaze iminsi ikora ku buryo bwo kugena gahunda ihamye yo gukomeza ibikorwa. Ibi birimo kugabanya ibikeneweho amafaranga no gushyira imbere ibikenewe byihutirwa, nk’imiti, imikorere y’ibigo by’ubuvuzi, ndetse n’amashuri y’abiga iby’ubuvuzi.

Mu magambo ye yagize ati “Ubwoba nshaka gukuraho ni uko abantu batekereza ko twari dutunzwe n’inkunga yonyine. Hari izindi ngamba igihugu cyari cyarashyizeho, kandi izi zagize uruhare runini.”

 

Yakomeje avuga ko hari uburyo bwo kugabanya ibikeneweho amafaranga, nk’urugero, inama yagombaga kumara iminsi itanu ishobora kugabanywa ikaba iminsi itatu kugira ngo amafaranga azigamwe. Yanongeyeho ko amahugurwa amwe magufi ashobora gukorwa hifashishijwe ikoranabuhanga aho kwitabira amasomo ahendutse mu buryo busanzwe.

 

Ibi bibazo bijyanye n’inkunga y’ubuzima bizaganirwaho mu nama mpuzamahanga y’ubuzima muri Afurika (AHAIC 2025), iza kubera  i Kigali mu Rwanda kuva ku itariki ya 2 kugeza ku ya 5 Werurwe.

Iyi nama, yateguwe na Minisiteri y’Ubuzima ku bufatanye na Amref Health Africa, ni yo nama nini ku mugabane wa Afurika igamije kwiga ku Buzima  rusange.

 

Izahuriza hamwe abayobozi bakuru mu rwego rw’ubuzima ku isi, abayobozi b’inzego za politiki n’inzobere mu by’ubuvuzi kugira ngo baganire ku bisubizo by’ibibazo byihutirwa by’ubuzima muri Afurika, birimo ubwishingizi bw’ubuzima kuri bose ndetse no gushyiraho sisteme y’ubuvuzi irambye kandi igera kuri bose ku buryo bungana.

Minisiteri y'Ubuzima yagaragaje ko icyuho mu mishinga yaterwaga inkunga na USAID kiri gushakirwa umuti

Mar 3, 2025 - 11:37
Mar 3, 2025 - 12:20
 0
Minisiteri y'Ubuzima yagaragaje ko icyuho mu mishinga yaterwaga inkunga na USAID kiri gushakirwa umuti

Leta iri gufata ingamba zo gukemura ibibazo by’ingengo y’imari mu rwego rw’ubuzima byatewe no guhagarikwa kw’inkunga ya USAID, bikaba byaragize ingaruka ku mishinga n’ibikorwa bitandukanye bijyanye n’ubuzima rusange.


Mu kwezi kwa Gashyantare, hashize iminsi mike Donald Trump atorewe kuyobora Leta Zunze Ubumwe za Amerika, yatangaje ihagarikwa ry’agateganyo ry’ubufasha bwose mpuzamahanga nk’igice cy’ingamba ze za “America First”, icyemezo cyatumye ibikorwa byinshi bifitanye isano na USAID bihagarara mu bihugu bitandukanye.

Mu rwego rw’ubuzima, urugero ni uko ubutegetsi bwa Leta Zunze Ubumwe za Amerika bwirinze guhagarika gusa Gahunda yihutirwa y’Umukuru w’Igihugu cya Amerika yo kurwanya SIDA (PEPFAR), ari na yo gahunda iyoboye isi mu kurwanya virusi itera SIDA, ifasha abarenga miliyoni 20 bayirwaye.

 

Nk’uko Minisitiri w’Ubuzima, Dr. Sabin Nsanzimana yabitangaje, ihagarikwa ry’inkunga ryagize ingaruka ku bice bitandukanye by’ubuzima, harimo ubuzima bw’ababyeyi n’abana, kurwanya malariya, gukomeza kunoza imikorere y’inzego z’ubuzima, ndetse n’amahugurwa y’abiga ibijyanye n’ubuvuzi, barimo abaforomo n’ababyaza, bijyanye na gahunda ya 4x4 yatangijwe mu 2023 igamije kwikuba kane umubare w’abakozi b’ubuzima mu Rwanda mu gihe cy’imyaka ine iri imbere. 

Kuri iki Cyumweru, tariki ya 2 Werurwe, Dr. Nsanzimana yavuze ko iri hagarikwa ry’inkunga ryateje icyuho gikomeye ariko yemeza ko Minisiteri y’Ubuzima imaze iminsi ikora ku buryo bwo kugena gahunda ihamye yo gukomeza ibikorwa. Ibi birimo kugabanya ibikeneweho amafaranga no gushyira imbere ibikenewe byihutirwa, nk’imiti, imikorere y’ibigo by’ubuvuzi, ndetse n’amashuri y’abiga iby’ubuvuzi.

Mu magambo ye yagize ati “Ubwoba nshaka gukuraho ni uko abantu batekereza ko twari dutunzwe n’inkunga yonyine. Hari izindi ngamba igihugu cyari cyarashyizeho, kandi izi zagize uruhare runini.”

 

Yakomeje avuga ko hari uburyo bwo kugabanya ibikeneweho amafaranga, nk’urugero, inama yagombaga kumara iminsi itanu ishobora kugabanywa ikaba iminsi itatu kugira ngo amafaranga azigamwe. Yanongeyeho ko amahugurwa amwe magufi ashobora gukorwa hifashishijwe ikoranabuhanga aho kwitabira amasomo ahendutse mu buryo busanzwe.

 

Ibi bibazo bijyanye n’inkunga y’ubuzima bizaganirwaho mu nama mpuzamahanga y’ubuzima muri Afurika (AHAIC 2025), iza kubera  i Kigali mu Rwanda kuva ku itariki ya 2 kugeza ku ya 5 Werurwe.

Iyi nama, yateguwe na Minisiteri y’Ubuzima ku bufatanye na Amref Health Africa, ni yo nama nini ku mugabane wa Afurika igamije kwiga ku Buzima  rusange.

 

Izahuriza hamwe abayobozi bakuru mu rwego rw’ubuzima ku isi, abayobozi b’inzego za politiki n’inzobere mu by’ubuvuzi kugira ngo baganire ku bisubizo by’ibibazo byihutirwa by’ubuzima muri Afurika, birimo ubwishingizi bw’ubuzima kuri bose ndetse no gushyiraho sisteme y’ubuvuzi irambye kandi igera kuri bose ku buryo bungana.